Instrumenti osiguranja kredita

Vrste instrumenta osiguranja

Najčešći instrumenti osiguranja koji se ugovaraju u poslovima kreditiranja fizičkih osoba su:

• isprava o zapljeni računa po pristanku dužnika – ovim instrumentom osiguranja daje se suglasnost za zapljenu primanja u slučaju nepodmirenja obveza po kreditu
• mjenica – ovim instrumentom se osigurava naplata s računa sudionika u kreditu, stoga svi financijski sudionici (korisnik, jamac, sudužnik) potpisuju mjenicu
• zadužnica je isprava kojom korisnik kredita daje kreditnoj instituciji pravo da se naplati po svim dospjelim obvezama nastalim s osnove odobrenog kredita
• solidarni jamac – solidarno s korisnikom kredita odgovara za preuzete obveze po kreditu
• zalog na nekretninama – najčešće se uzima kao instrument osiguranja kod stambenih i hipotekarnih kredita.

Osim zasnivanja založnog prava na nekretnini postoji i mogućnost uzimanja fiducijarnog prava koje podrazumijeva da kreditna institucija na sebe prenosi pravo vlasništva na nekretnini koja je instrument osiguranja i to do konačne otplate kredita. Dakle osnovna razlika između zaloga na nekretnini i fiducije je u činjenici što se kod fiducije kreditna institucija upisuje kao vlasnik, a kod zaloga samo upisuje svoj zalog na nekretnini koji je vidljiv na zemljišnoknjižnom ulošku u dijelu „Teretovnica“.

Ovisno o vrsti proizvoda i kombinaciji ostalih instrumenata osiguranja traži se određeni omjer pokrivenosti kredita s vrijednosti nekretnine. Procjenu nekretnine radi za to ovlašteni procjenitelj. Kada se u općim uvjetima određenog kreditnog proizvoda navodi da je potreban omjer iznosa kredita i nekretnine npr. 1:1,30 to znači da procijenjena vrijednost nekretnine mora biti minimalno 30% veća od iznosa kredita (npr. za kredit od EUR 100.000, procijenjena vrijednost nekretnine treba iznositi minimalno EUR 130.000).

S obzirom na određene minimalne regulatorne kriterije prihvatljivosti nekretnina kao instrumenta osiguranja, korisno je prije zaključivanja kupoprodajnog ugovora čija se cijena planira platiti iz kredita te ukoliko se nekretnina koja se kupuje ujedno daje pod zalog, prethodno provjeriti s kreditnom institucijom da li je takva nekretnina prihvatljiva za zasnivanje založnog prava/kreditiranje. Najčešće se traži zasnivanje založnog prava prvog prvenstvenog reda, tj. da ne postoje na nekretnini prethodno upisani tereti drugih osoba ili aktivne plombe.

Još jedan od zahtjeva može biti i osiguranje nekretnine od požara i drugih osnovnih opasnosti, a takva polica se vinkulira u korist kreditne institucije do konačne otplate kredita.

Može se desiti da nakon provedene ovrhe na založnoj nekretnini i prodaje iste kreditna institucija ne uspije namiriti cjelokupan iznos dugovanja zbog niže kupoprodajne cijene, ali to ne znači da se time korisnik kredita oslobađa preostalog iznosa duga, osim ukoliko iz valjano argumentiranih razloga kreditna institucija donese poslovnu odluku o otpisu preostalog duga.

• zalog na depozitu – postoje krediti koji se odobravaju uz 100% zalog na depozitu, ali i u manjem postotku, što ovisi o vrsti kredita. Njihova ročnost u pravilu mora biti usklađena s ročnosti kredita i mogu poslužiti za potpuno podmirenje obveza po kreditu za koji su založeni.

• zalog na pokretninama – najčešće je ova vrsta zaloga vezana uz specifičnu namjenu proizvoda, npr. vozila se uzimaju pod zalog kod kredita za kupnju vozila, isto je i sa npr. plovilima
• zalog na udjelima u fondovima – fizička osoba koja ima udjele u fondovima za određene vrste proizvoda može ponuditi taj instrument osiguranja pod zalog. Ovisno o profilu rizičnosti određenog fonda kreditna institucija odlukom o proizvodu jasno definira zalog nad udjelima u kojim fondovima smatra prihvatljivima i pod kojim uvjetima
• police osiguranja – svaki potrošač ima pravo izbora osiguravajućeg društva:

 

• polica osiguranja života najčešće služi za osiguranje osobe u slučaju smrtnog slučaja ili u slučaju doživljenja. U slučaju nastanka prvog slučaja isplaćuje se naknada, odnosno u slučaju doživljenja sredstva koja su akumulirana do krajnjeg roka važenja police. Kada polica osiguranja života služi kao instrument osiguranja ista se vinkulira u korist kreditne institucije koja se u slučaju neplaćanja obveza po kreditu može naplatiti iz police.
• polica osiguranja od nesretnog slučaja, slično kao i polica života, je polica koja se vinkulira u korist kreditne institucije, a koju korisnik kredita ugovara kako bi se osigurao od nesretnog slučaja
• postoje još i druge vrste polica osiguranja, ali vezano za kreditno poslovanje izdvajamo još policu osiguranja od nesposobnosti vraćanja kredita (npr. otkaz ugovora o radu, bolovanja, iznenadna smrt…). Uvjete za svaku pojedinu policu propisuje osiguravajuća kuća stoga je uvijek važno dobro pročitat sve uvjete i postupak naplate u slučaju nastanka osiguranog događaja. Posebno je važno biti upoznat s koracima i rokovima koji vrijede u postupku naplate. Police osiguranja u slučaju otkaza ugovora o radu ili dužeg bolovanja najčešće pokrivaju rate kredita koje dospijevaju u vrijeme osiguranog događaja, dok u slučaju smrti polica pokriva nedospjeli iznos glavnice kredita.

 

Ostali instrumenti osiguranja: ostali instrumenti mogu biti bankovne garancije kojima neka banka garantira za obveze po kreditu, korporativna jamstva kojima pravna osoba garantira za preuzete obveze po kreditu i dr.

Instrumenti osiguranja koje kreditna institucija primi od klijenta pohranjuje i čuva do konačne otplate kredita, a može ih aktivirati ukoliko korisnik kredita bude neuredan u otplati kredita i to redoslijedom koji kreditna institucija odluči.

Nakon otplate kredita i podmirenja svih dugovanja po kreditu, instrumenti osiguranja vraćaju se korisniku kredita.