Štednja

Zašto štedjeti?

Štednja treba započeti prilikom prvog priljeva novca, ako se redovito izdvajaju i manje svote novca za štednju, na dugi rok, može se kumulirati novac koji će dobro doći za nepredviđene okolnosti ili za ulaganje.

Navodimo samo tri osnovna razloga za štednju:

                          1. za hitne slučajeve

                          2. za investiciju

                          3. za mirovinu

Kako napraviti plan štednje?

1. Zabilježite svoje troškove – kako bi ste odrediti iznos mjesečne štednje, potrebno je znati koliki su nam mjesečni troškovi. Za jedan cijeli mjesec, vodite evidenciju troškova, što znači bilježenje i najmanjeg troška. Nakon što ste evidentirali troškove, grupirajte ih – troškovi hrane, troškovi prijevoza, troškovi stanovanja, troškovi kredita...

2. Napravite budžet – kada ste evidentirali troškove, napravite budžet kako bi mogli planirati portošnju. Ovo je prilika za odricanje od nepotrebnih troškova. Više informacija o izradi budžeta u dijelu "kućni budžet".

3. Plan štednje – uzimajući u obzir mjesečnu potrošnju i mjesečni prihod, odredite mjesečni iznos štednje. Uključite ga u svoj budžet. Pravilo bi trebalo biti da uštedite 10 – 15% mjesečnog prihoda. Ako ne uspjevate, preispitajte još jednom svoje troškove.

4. Definirajte ciljeve štednje – definiranje ciljeva olakšava nam odluku o početku štednje. Također je potrebno definirati i rok koji je potreban da bi se sredstva uštedjela. Neki rokovi će biti kraći (npr. do maksimalno 3 godine), a neki duži (preko 3 godine).

5. Definirajte prioritete – svatko ima svoje prioritete kada se radi o ciljevima štednje, definirajte svoje.

6. Provjeravajte štednju – svaki mjesec provjerite napredak na štednom računu. Ne samo da će biti poticaj da se i dalje držite definiranog plana, već ćete moći i brzo reagirati ako se dogodi neki problem.

 

Na što obratiti pažnju?

  • Informirajte se o vrstama štednje.
  • Usporedite kamatne stope na depozite, način obračuna kamata te koliko često se kamata obračunava (mjesečno, godišnje ili po isteku trajanja depozita).
  • Banke nude fiksne i promjenjive kamatne stope. Provjerite pod kojim se uvjetima kamatna stopa može promjeniti. Neke banke nude nešto veću kamatnu stopu ako se sredstva oročavaju putem internet bankarstva. Provjerite ima li tu mogućnost i Vaša poslovna banka.
  • Oročena štednja: provjerite uvjete za prijevremeno razročenje štednog depozita. Većina banaka ima mogućnost razročenja štednog uloga i prije isteka roka. U tom slučaju visina kamatne stope je drugačije definirana.
  • Dječja štednja: štednja glasi na ime djeteta, a ugovor o štednji sklapa roditelj ili skrbnik. Zakonski zastupnik sredstvima dječje štednje raspolaže ograničeno. Bez odobrenja centra za socijelnu skrb roditelj ili skrbnik može raspolagati iznosom do 10.000,00 kuna mjesečno.
  • Ugovor o štednji - obavezno pročitajte ugovor koji potpisujete. Ne ustručavajte se pitati stručnu osobu u poslovnoj banci za objašnjenje nerazumljivih ugovora.

 

Osiguranje štednog uloga


Sukladno Zakonu o osiguranju štednih depozita (NN broj 177/04, 119/08, 153/09 i 80/13), Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) osigurava depozite vjerovnika u svakoj kreditnoj instituciji do uključivo visine od 100.000,00 EUR.


Članak 4. stavak 3. Zakona o osiguranju štednih depozita:
„Od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji Agencija osigurava depozite vjerovnika u svakoj kreditnoj instituciji do uključivo visine od 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan nastupa osiguranog slučaja, neovisno o broju njegovih bankovnih računa, visini sredstava po njima, valuti i mjestu gdje se ti bankovni računi vode.“