Krediti

Što je kredit?

U ovom dijelu portala na jednostavan način ćemo vam približit što je kredit, koji su glavni uvjeti kredita, koje su najčešće vrste kredita i instrumenti osiguranja te što je sve važno uzeti u obzir prilikom realizacije kredita.

U teoriji i praksi susreli smo se sa mnogo različitih definicija kredita, ali smo se na kraju odlučili za onu najjednostavniju, a koja je ujedno definirana „Odlukom o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potrošačima“:

 

„Kredit je novac koji davatelj kredita (vjerovnik) daje na korištenje korisniku kredita (dužniku), sa ili bez namjene, a koji je korisnik kredita obvezan vratiti uz ugovorenu kamatu u određenom roku i uz određene uvjete.“

 

S obzirom da je ovaj poslovni odnos ujedno i pravni posao, za njega se zaključuje ugovor. Prije zaključivanja ugovora korisnik kredita dobiva:

  • na uvid efektivnu kamatnu stopu (EKS) za kredit koji ugovara, a
  • na zahtjev dobiva i besplatni nacrt ugovora o kreditu radi upoznavanja s uvjetima istoga.

Uz nacrt ugovora, kreditna institucija daje i presliku ili elektroničku verziju članaka iz relevantnih Općih uvjeta poslovanja, Politike kamatnih stopa, Tarife naknada kao i svih ostalih akata kreditne institucije koji direktno ili indirektno utječu na financijski položaj korisnika kredita te kratko objašnjenje načina na koji prethodno navedeni akti mogu utjecati na vaš financijski položaj kao korisnika kredita.

Ukoliko kreditna institucija u vrijeme podnošenja zahtjeva ipak ocijeni da ne želi odobriti zatraženi kredit, o tome obavještava korisnika kredita, ali mu nije dužna dati nacrt ugovora.

Kako bi korisnik kredita mogao usporediti različite ponude i odlučiti da li želi zaključiti ugovor, kreditna institucija mu predočava sve informacije koje su mu potrebne za usporedbu. Ukoliko se u ugovoru pojavljuju i drugi sudionici u kreditu i njima se predočavaju sve bitne informacije o uvjetima ugovora te ih se upoznaje s njihovim pravima i obvezama.

Važno je voditi računa da li kreditna institucija ima propisan rok unutar kojeg se treba zaključiti ugovor u odnosu na dan kada je korisnik kredita obaviješten da mu je kredit odobren. Naime prekoračenje tog roka može zahtijevati ponavljanje postupka odobrenja, tj. prikupljanje cjelokupne ili dijela dokumentacije koja je već zaprimljena kod prve obrade zahtjeva.

Nakon zaključivanja ugovora, korisnik kredita dobije minimalno jedan primjerak ugovora, a ukoliko se u kreditu pojavljuju i drugi sudionici, kao što su  sudužnici, založni dužnici i jamci, oni također dobivaju po jedan primjerak ugovora o kreditu.

Vrste kredita

S obzirom na namjenu, razlikujemo dvije vrste kredita:

• namjenske i
• nenamjenske kredite

 

Namjenski krediti koji se najčešće pojavljuju su:

• stambeni krediti
• krediti za vozila/plovila
• krediti za obrazovanje
• lombardni krediti
• potrošački krediti

Namjenski krediti se odobravaju za točno određenu namjenu i s obzirom da je namjena unaprijed određena i kao takva ugovorena, kreditna institucija može provjeravati da li su sredstva kredita namjenski utrošena.

Ovakvi krediti se najčešće koriste nakon što se kreditnoj instituciji dostavi dokumentacija potrebna za dokazivanje namjene, npr. kupoprodajni ugovor za stambeni kredit s namjenom kupnje nekretnine, računi izvođača radova za kredit čija je namjena rekonstrukcija nekretnine, ponuda za kupnju vozila za auto kredit, za studentski kredit s namjenom plaćanja školarine to može biti (pred)račun obrazovne ustanove na čiji se račun, iz kredita, uplaćuje školarina…

Kreditna institucija može dozvoliti i u slučaju namjenskih kredita da se dio sredstava koristi isplatom na račun korisnika kredita, ali u svakom slučaju ima pravo provjeriti da li su sredstava namjenski utrošena prema dokumentaciji koja je prezentirana prilikom podnošenja zahtjeva za kredit.

Neispunjenje bilo koje obveze iz ugovora o kreditu, može imati za posljedicu otkazivanje ugovora o kreditu i o tome treba voditi računa. Kad se ugovor o kreditu otkaže, takav se kredit učini dospjelim i korisnik kredita ga je dužan podmiriti.


Nenamjenski krediti - kao što i sam naziv govori, radi se o kreditima bez utvrđene namjene. Najčešće se isplaćuju na račun, a instrumenti osiguranja mogu ovisiti o iznosu kredita.

Hipotekarni krediti su jedna od vrsta nenamjenskih kredita s time da kao instrument osiguranja, za razliku od drugih nenamjenskih kredita, imaju nekretninu kao instrument osiguranja.


Hipotekarni kredit

Hipotekarni kredit je nenamjenski kredit koji se najčešće isplaćuje na račun korisnika kredita, a osiguran je založnim prvom na nekretnini u odgovarajućem omjeru.

S obzirom na ročnost ovog kredita i namjenu, najčešće je skuplji u odnosu na stambene kredite i ima veći potreban omjer osiguranja u odnosu na kredit.

Nije rijetko da u praksi maksimalan iznos koji je kreditna institucija spremna odobriti kod hipotekarnog kredita bude manji od maksimalnog iznosa kod stambenih kredita, a maksimalan rok otplate kredita bude kraći.

Npr. stambeni kredit, ako ispunjavate uvjete, može iznositi i dok 300 tis. EUR na maksimalan rok od 30 godina, a hipotekarni samo na 20 godina i maksimalan iznos do 150 tis. EUR.

 

Stambeni krediti

Stambeni krediti mogu imati više različitih namjena:

• kupnja nekretnine
• adaptacija nekretnine
• poboljšanje energetske učinkovitosti nekretnine
• rekonstrukcija nekretnine
• izgradnja nekretnine
• dogradnja nekretnine
• dovršenje nekretnine
• nadogradnja nekretnine

Kod namjene „kupnja nekretnine“, ugovorom treba biti regulirano da kupac mora platiti kupoprodajnu cijenu, a prodavatelj mora izdati tabularnu ispravu koja služi za upis vlasništva nad nekretninom koja se kupuje. Isto tako treba biti navedena obveza da se preda nekretnina.

Često puta se, osim nekretnine/garaže/parkirnog mjesta, kao dio kupoprodajnog ugovora, a time i ukupne kupoprodajne cijene nekretnine pojavljuju: namještaj, oprema, kućanski aparati i dr. stavke, stoga je dobro prethodno provjeriti s kreditnom institucijom da li se ta namjena može financirati iz stambenog kredita.

Kod objekata koji su predmet adaptacije, rekonstrukcije, izgradnje, dogradnje ili nadogradnje najčešće ovisno o vrsti intervencije na objektu otvara se potreba dostave dozvola, sukladno relevantnim  zakonskim propisima.

Stambeni krediti se najčešće odobravaju uz uvjet zasnivanja založnog prava na nekretnini u potrebnom omjeru, a kao dodatni instrumenti osiguranja mogu se pojaviti jamci i/ili police osiguranja života i/ili depozit.
 

Auto kredit

Auto krediti su krediti za kupnju vozila i to novih i/ili rabljenih vozila.

Kreditne institucije mogu odrediti koja vozila (ne)žele kreditirati po kriteriju starosti, npr. kreditna institucija može odrediti da kupnju vozila starog 25 godina ne želi kreditirati.

Ukoliko planirate kupiti vozilo i za kupnju podići auto kredit, prije nego krenete u potragu vozila provjeriti sve uvjete.
Isto tako važno je provjeriti koje troškove je moguće pokriti iz kredita i do kojeg iznosa, npr. trošak javnog bilježnika, osiguranja vozila i sl.

Isto tako, važno je prethodno provjeriti i koja dokumentacija je potrebna. Osim dokumentacije za utvrđivanje kreditne sposobnosti treba provjeriti i koju dokumentaciju je potrebno dostaviti za pravdanje namjene kredita (npr. može se tražiti ponuda za auto, kupoprodajni ugovor i dr.) te za korištenje kredita i zasnivanje založnog prava, tj. fiducija na vozilu.

Najčešće kreditne institucije na vozilima zasnivaju i založno pravo, tj. fiducij do konačne otplate kredita.
 

Krediti za obrazovanje

Ova vrsta kredita najčešće je namijenjena studentima (do)diplomskog, specijalističkog ili poslijediplomskog studija u zemlji i inozemstvu.

S obzirom da su korisnici kredita osobe koje studiraju i najčešće nemaju redovna primanja, stoga se roditelji ili drugi članovi obitelji najčešće traže kao solidarni dužnici i trebaju ispunjavati uvjet potrebne kreditne sposobnosti.

Svoj status studenta, korisnici kredita dokazuju potvrdom o upisanoj godini studija koju izdaje obrazovana ustanova u koju su upisani.

Kod ovog kredita iznos koji se koristi za plaćanje školarine je namjenski, dok se za plaćanje troškova studiranja odobrava najčešće isplata na račun. Postoji više mogućnosti korištenja kredita ovisno o namjeni, jednokratnom isplatom na račun ili u tranšama.

S obzirom na specifičnost ovog kredita često se nudi i opcija počeka otplate. Neke kreditne institucije nude i mogućnost aktiviranja počeka kod gubitka statusa klijenta.

 

Lombardni krediti i pozajmice

Lombardni krediti i pozajmice najčešće se odobravaju temeljem zaloga na depozitu, udjelu u određenom fondu ili polici osiguranja života.

Kod pozajmica odobrenih na temelju depozita, najčešće su krajnji rok povrata pozajmice i krajnji rok dospijeća depozita usklađeni, tj. rok povrata pozajmice ne može biti dulji od roka dospijeća depozita.

Kod odobravanja kredita na temelju udjela u fondu, važno je prije provjeriti koji fond kreditna institucija prihvaća za odobrenje ovog proizvoda.

 

Opći uvjeti kredita

Kako bi se upoznali s općim uvjetima kreditnog poslovanja, kreditne institucije su stavile na raspolaganje takozvane „Opće uvjete“ u kojima su raspoložive informacije u uvjetima odobravanje kredita.

Informacije koje trebaju sadržavati Opći uvjeti propisane su Zakonom o kreditnim institucijama i trebaju biti dostupne na pogodnom mjestu u poslovnim prostorijama u kojima se pružaju usluge. Većina kreditnih institucija „Opće uvjete“ ima i na svojim Internet stranicama.

Opći uvjeti kreditnog poslovanja sadrže informacije o:

• važećim nominalnim godišnjim stopama redovnih i zateznih kamata,
• načinu obračuna kamata (primjena relativne ili konformne kamatne stope),
• uvjetima pod kojima se mogu mijenjati stope redovnih i zateznih kamata tijekom korištenja, odnosno otplate kredita,
• valutama u kojima se može nominirati ili uz koje se može vezati glavnica i pojašnjenja koja se odnose na rizik promjene tečaja tih valuta,
• naknadama, odnosno provizijama koje (osim kamata po deklariranoj nominalnoj stopi) kreditna institucija zaračunava korisniku kredita, uključujući i objašnjenje povezano s mogućom promjenjivosti tih naknada, odnosno provizija za trajanja ugovora o kreditu s potrošačem,
• efektivnim kamatnim stopama koje odražavaju ukupnu cijenu pojedine vrste kredita, izračunatim u skladu s propisima Hrvatske narodne banke,
• iznosu otplate glavnice i kamata (uključujući i druge troškove) za pretpostavljeni iznos kredita, rokove otplate, broj i visinu otplatnih obroka (otplatni plan),
• uvjetima polaganja depozita kod kreditne institucije, ako je to uvjet za odobravanje kredita,
• mogućnostima i uvjetima prijeboja kredita i depozita iz prethodne točke,
• instrumentima osiguranja otplate kredita i drugim uvjetima koje postavlja kreditna institucija uz posebno isticanje posljedica neizvršenja obveze iz ugovora, raskida odnosno otkaza ugovora te redoslijeda aktiviranja instrumenata osiguranja,
• pravu potrošača da odustane od ugovora i zakonskim rokovima za to i mogućnostima i uvjetima prijevremenog povrata kredita.

Opći uvjeti trebaju korisniku kredita biti dani na uvid prije zaključivanja ugovora o kreditu. Korisnik kredita se najmanje jedanput na godinu bez naknade obavještava o stanju njegova kredita.

 

Ugovor o kreditu

Minimalan sadržaj ugovora o kreditu

Minimalan sadržaj ugovora o kreditu, uključujući i ugovora o kreditu u obliku prekoračenja, propisan je Zakonom o potrošačkom kreditiranju.

U nastavku navodimo samo najvažnije elemente koje ugovor treba sadržavati, a za sve ostale detalje korisno je konzultirati spomenuti Zakon:


• vrstu kredita
• ime i prezime, odnosno naziv i adresu vjerovnika
• trajanje ugovora o kreditu
• ukupan iznos kredita (valuta glavnice, vrsta tečaja za isplatu/naplatu kredita)
• uvjeti za povlačenje iznosa iskorištenog kredita
• naziv proizvoda/usluge i njegovu cijenu
• kamatnu stopu (način promjene), EKS, stopu zatezne kamate
• iznos, broj i učestalost uplata koje treba izvršiti te, kada je to primjereno, redoslijed korištenja tih uplata
• kada je uključena amortizacija glavnice kredita ugovora o kreditu s fiksnim trajanjem, pravo na primanje, na zahtjev i besplatno izvještaja u obliku otplatnog plana
• upozorenje na posljedice izostalih uplata
• detalji vezani za instrumente osiguranja
• odredbe vezane za odustajanje od kredita, prijevremenu otplatu kredita
• …

Ugovor o kreditu u obliku prekoračenja mora sadržavati sljedeće:


• vrstu kredita
• ime i prezime, odnosno naziv i adresu vjerovnika
• trajanje ugovora o kreditu
• ukupan iznos kredita i uvjete kojima se uređuje povlačenje novca na osnovi ugovora o kreditu
• kamatnu stopu i naknade (način njihove promjene)
• naznaku da se od korisnika kredita može u svakom trenutku zatražiti otplata kredita u cijelosti
• uvjete kojima se uređuje ostvarivanje prava na povlačenje iz ugovora o kreditu
• …

 

Pravo na odustanak od kredita

Pravo na odustanak od kredita reguliran je Zakonom o potrošačkom kreditiranju.
Korisnik kredita ima pravo u roku od 14 dana odustati od ugovora o kreditu bez navođenja razloga. Rok od 14 dana počinje teći:
• od dana sklapanja ugovora o kreditu ili

• od dana primitka od kreditne institucije uvjeta i informacija u skladu sa člankom 10. Zakona o potrošačkom kreditiranju ako je taj dan iza dana iz prethodne točke

Prilikom odustanka od ugovora o kreditu korisnik kredita je dužan:
• u cilju valjanosti odustanka prije isteka roka, obavijestiti o tome kreditnu instituciju u skladu s informacijama koje mu je pružila kreditna institucija. Obavijest se mora dostaviti u pisanom obliku ili nekom drugom trajnom mediju koji je dostupan kreditnoj instituciji,

• platiti kreditnoj instituciji glavnicu i kamatu na glavnicu od dana povlačenja novca na osnovi ugovora o kreditu do datuma otplate glavnice bez odgode i ne kasnije od 30 dana nakon što je kreditnoj instituciji poslao obavijest o odustanku. Kamata se obračunava na temelju dogovorene kamatne stope. Kreditna institucija nema pravo na drugu naknadu od korisnika kredita u slučaju odustanka od ugovora, osim naknade za jednokratne pristojbe koje kreditna institucija plaća javnom upravnom tijelu.

Ako kreditna institucija ili treća strana pružaju i dodatne usluge u pogledu ugovora o kreditu na temelju ugovora između treće strane i kreditne institucije, korisnika kredita više ne obvezuje taj ugovor o dodatnim uslugama ako korisnik kredita ostvaruje svoje pravo na odustanak od ugovora o kreditu.

Prethodno navedeno se ne primjenjuje na ugovore o kreditu kod kojih se zakonom zahtijeva da budu sklopljeni kod javnog bilježnika, pod uvjetom da javni bilježnik potvrdi da se korisniku kredita jamče prava predviđena člancima 5. i 10. Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Ostale odredbe vezen za pravo odustanka od kredita regulirane su Zakonom o potrošačkom kreditiranju.

 

Obavijesti o stanju kredita

Korisnik kredita tijekom otplate kredita, jednom godišnje potpuno besplatno dobije obavijest o stanju kredita koja sadrži podatke o:

• dospjelim nepodmirenim obvezama prema kreditnoj instituciji i

• informaciju o tome u kojem roku kreditna institucija šalje prvu i drugu opomenu o dugu i upozorenje o otkazu kredita.

Takva obavijest šalje se i sudužnicima i jamcima, ukoliko su sudionici u kreditu i šalje se sve do trenutka eventualnog pokretanja sudskog postupka za naplatu kredita.


Prigovor potrošača

Ukoliko potrošač smatra da se kreditna institucija ne pridržava uvjeta iz ugovora o pružanju bankovnih/financijskih usluga može svoj prigovor uputiti:

• odgovarajućoj organizacijskoj jedinici kreditne institucije
• organizacijskoj jedinici kreditne institucije koja je zadužena za rješavanje prigovora potrošača
• unutarnjoj reviziji u kreditnoj instituciji
• društvu ili udruzi za zaštitu potrošača
• drugim nadležnim tijelima.

Ako je potrošač nezadovoljan odgovorom ili rješenjem kreditne institucije na njegov uloženi prigovor, može o tome obavijestiti Hrvatsku narodnu banku, koja ne rješava pojedinačne prigovore, već prati periodično kretanje broja prigovora potrošača po pojedinoj kreditnoj instituciji.

Osnovni uvjeti kredita

Iznos kredita

Maksimalan iznos kredita najčešće ovisi o vrsti kredita. Krediti bez namjene tzv. nenamjenski krediti najčešće imaju manje maksimalne iznose u odnosu na stambene kredite, posebno ukoliko se za takve kredite pod zalog ne daje nekretnina kao instrument osiguranja. Isto tako, npr. stambeni krediti čija je namjena adaptacija nekretnine, mogu imati manji maksimalno dozvoljeni iznos u odnosu na npr. stambene kredite s namjenom kupnje nekretnine. Pojedine vrste kredita imaju čak propisane i minimalne iznose kredita.

Da li netko može dobiti maksimalan iznos kredita ovisi ne samo o njegovoj starosti već i o kreditnoj sposobnosti.

 

Kamatna stopa

Kamata je cijena kredita, koja ovisi o:
• nominalnom iznosu kredita (glavnici),
• načinu i roku njegova povrata te
• visini ugovorene ili propisane kamatne stope, a

predstavlja naknadu koju dužnik plaća za pozajmljenu glavnicu na određeno vrijeme.

Kamatna stopa je relativni broj p koji pokazuje koliki prinos donosi svota od 100 novčanih jedinica u određenom vremenskom razdoblju, odnosno kamatna stopa je iznos kamata za 100 novčanih jedinica, za određenu vremensku jedinicu.

Za trajanja kapitalizacije kamatna stopa može biti konstantna ili promjenjiva za vremenske jedinice jednake duljine.

Kamatna stopa za osnovno obračunsko razdoblje zove se nominalna kamatna stopa. Vremenska jedinica nominalne kamatne stope može biti bilo koje vremensko razdoblje (npr. godina, polugodište, mjesec i slično).

Kreditne institucije su dužne kod oglašavanja cijene kredita/depozita uvijek iskazati i EKS.

***

Pojmovi:

Obračunsko razdoblje ili termin (ili razdoblje ukamaćivanja ili razdoblje kapitalizacije)  - vremensko razdoblje u kojem se obračunava kamata. Osnovno (temeljno) obračunsko razdoblje i visina kamatne stope definiraju se ugovorom između ugovornih strana ili su propisani zakonom, a može biti riječ o godišnjem obračunu kamata, dnevnoj kapitalizaciji i slično.

Konformna kamatna stopa - kamatna stopa koja za istu glavnicu daje jednaki iznos kamata bez obzira vrši li se obračun u vremenskim razdobljima dužim ili kraćim od razdoblja na koje se odnosi nominalna kamatna stopa.

 

Vrste kamatnih stopa

Dok je kredit uredan u otplati obračunava se i naplaćuje redovna kamata, odnosno tzv. interkalarna kamatna stopa koja se naplaćuje u razdoblju korištenja kredita do njegovog prijenosa u otplatu i najčešće je u visini redovne kamatne stope.

Ukoliko se tijekom otplate kredita neuredno podmiruju obveze po kreditu, kreditna institucija naplaćuje zateznu kamatu čija je visina određena posebnim propisima.

 

Efektivna kamatna stopa (EKS)

EKS je dekurzivna kamatna stopa, iskazana na godišnjoj razini primjenom složenoga kamatnog računa, primjenom koje se diskontirani novčani primici izjednačuju s diskontiranim novčanim izdacima koji se odnose na dane kredite odnosno primljene depozite.

Kod kredita ta je stopa dodatno prilagođena jednokratnim ekvivalentom utjecaja diskontiranih novčanih primitaka i izdataka po osnovi novčanog pologa koji služi za osiguranje naplate kredita.

Pri diskontiranju primjenjuje se stvarni (kalendarski) broj dana u mjesecu i 365/366 dana u godini.

EKS se iskazuje s dvjema decimalama, uz zaokruživanje druge decimale.


Kamatni račun

Postoje 4 vrste kamatnog računa:
• Jednostavni kamatni račun - u svakom razdoblju kapitalizacije, za trajanja kapitalizacije, kamate se obračunavaju uvijek na početnu glavnicu.

• Složeni kamatni račun (tzv. kamatno-kamatni račun) -  obračunata kamata za prvo obračunsko razdoblje pribraja početnoj glavnici, pa se u idućem obračunskom razdoblju obračunava kamata na početnu glavnicu uvećanu za iznos kamate iz prvog razdoblja. U svakom sljedećem razdoblju ukamaćivanja kamata se obračunava na preostalu glavnicu uvećanu za obračunatu kamatu iz prethodnog razdoblja ukamaćivanja, odnosno dolazi do obračuna i kamate na kamatu (anatocizam).

• Dekurzivni obračun kamate - kamata se obračunava i pribraja glavnici, odnosno isplaćuje na kraju obračunskog razdoblja. Pri ovakvom načinu obračuna kamata se obračunava od početne vrijednosti, tj. od glavnice s početka osnovnog razdoblja kapitalizacije.

• Anticipativni obračun kamate - kamata se obračunava unaprijed za razdoblje kapitalizacije, odnosno na početku razdoblja ukamaćivanja, i to od konačne vrijednosti glavnice (iznosa s kraja obračunskog razdoblja). Nakon izračuna, kamata se na početku razdoblja ukamaćivanja oduzima od te glavnice.

 

Što su „promotivne kamatne stope – akcijske“?
Promotivne (akcijske) kamatne stope one su koje se nude pri prodaji usluga na točno određeni rok istekom kojega se visina te kamatne stope korigira na visinu tržišne (trenutačno važeće) kamatne stope.

Za vrijeme trajanja ugovornog odnosa kreditna institucija ne smije naplatiti korisniku kredita naknadu koja
nije bila sadržana u Tarifi naknada u vrijeme zaključenja ugovora.

 

Informacije o promjeni kamatne stope

Ukoliko tijekom otplate kredita dođe do promijene kamatne stope koja je ugovorena kao promjenjiva, kreditna institucija o tome obavještava korisnika kredita i to najmanje 15 dana prije nego što se počne primjenjivati. Uz obavijest dobije se i izmijenjeni otplatni plan s obrazloženjem kretanja parametara zbog kojih je došlo do promjene kamatne stope.

U ugovoru o kreditu korisnik kredita i kreditna institucija mogu ugovoriti da se informacije o promjeni kamatne stope pružaju periodično ako je promjena kamatne stope vezana za promjenu referentne stope, pod uvjetom da je nova referentna stopa javno dostupna, odnosno da je dostupna u poslovnim prostorima kreditne institucije.

U roku od 3 mjeseca nakon primanja takve obavijesti može se donijeti odluka o prijevremenom vraćanju kredita bez obveze plaćanja bilo kakve naknade kreditnoj instituciji uključujući i ugovorenu naknadu za raniji povrat kredita.

Informacije o kamatnoj stopi, načinu komunikacije promjena u kamatnoj stopi, maksimalna kamatna stopa na stambene i ostale potrošačke kredite regulirani su Zakonom o potrošačkom kreditiranju.

 

Rok povrata kredita, moratorij i poček

Svaki kredit ima svoj krajnji rok povrata koji je jednak datumu posljednjeg dospijeća obveze po kreditu.

Osim ovog roka, može se ugovoriti i period počeka kao razdoblje u kojem dospijeva samo kamata, ili ugovoriti moratorij u kom se kredit zbog određenih okolnosti iznimno može na zahtjev korisnika kredita staviti u mirovanje, ukoliko taj zahtjev kreditna institucija ocijeni opravdanim i odobri (npr. uslijed gubitka posla, ili značajnog smanjenja primanja…). Ovisno o okolnostima, kreditna institucija određuje rok na koji je spremna odobriti moratorij korisniku kredita.

 

Rok i način korištenja kredita

Svaki kredit ima ugovoren rok do kojeg se može koristiti i način na koji će se sredstva odobrenog kredita iskoristiti.
Unutar ugovorenog roka korištenja kredita, sredstva se mogu isplatiti jednokratnom gotovinskom ili bezgotovinskom isplatom, ili na isti način samo u tranšama.

Stambeni krediti s namjenom kupnje nekretnine najčešće se isplaćuju bezgotovinskom isplatom na račun prodavatelja nekretnine, dok se krediti za adaptaciju, izgradnju ili rekonstrukciju mogu isplatiti bezgotovinski na račun izvođača radova, temeljem (pred)računa i sukladno troškovniku, ili gotovinskom isplatom. Način korištenja, a shodno tome i trošak kredita, mogu varirati ovisno o namjeni kredita.

Krediti koji mogu imati duži rok korištenja su npr. stambeni krediti za izgradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju nekretnine, s obzirom na specifičnu namjenu, dok se kod gotovinskih nenamjenskih kredita isplata najčešće vrši neposredno nakon odobrenja kredita.

Maksimalan rok korištenja kredita za različite namjene propisuje kreditna institucija i može varirati npr. 6 mjeseci za adaptaciju, 12 mjeseci za izgradnju itd.

Uvjet da se odobri korištenje kredita, tj. isplate sredstva, je da su ispunjeni svi ugovorom propisani uvjeti, npr. da je prikupljena sva potrebna ugovorna dokumentacija, plaćene naknade, provedeni svi instrumenti osiguranja,ili neki drugi posebno ugovoreni uvjeti.

S obzirom da određene kreditne institucije imaju pravila vezana za zaprimanje zahtjeva i njihovu realizaciju tijekom vikenda, blagdana ili zaprimljenih do određenog sata dobro je informirati se do kad trebate podnijeti zahtjev za korištenje kredita u vašem konkretnom slučaju.

 

Način otplate kredita

Način otplate kredita propisan je uvjetima pojedinog proizvoda. Najčešće mogućnosti otplate kredita su:

• mjesečno
• tromjesečno
• polugodišnje
• godišnje

a otplata može biti u:

• anuitetima kod kojih jednaki iznosi dospijevaju tijekom cijelog otplatnog razdoblja, a mijenjaju se samo odnos udjela kamate i glavnice

• ratama kod kojih je dio glavnice koja se otplaćuje ista je za cijelo razdoblje otplate kredita, a kamata se tijekom istog razdoblja postepeno smanjuje

• drugi ugovoreni način, npr. moguće je za određene proizvode ugovoriti i poseban obrok koji uključuje dospijeće određenog postotka glavnice s datumom isteka roka otplate kredita.

Rate/anuiteti kredita dospijevaju po isteku obračunskog razdoblja, a najčešće korisnik kredita bira datum plaćanja unutar mjeseca. Korisnici kredita najčešće taj datum usklađuju s datumom kada primaju plaću.

Instrumenti osiguranja kredita

Vrste instrumenta osiguranja

Najčešći instrumenti osiguranja koji se ugovaraju u poslovima kreditiranja fizičkih osoba su:

• isprava o zapljeni računa po pristanku dužnika – ovim instrumentom osiguranja daje se suglasnost za zapljenu primanja u slučaju nepodmirenja obveza po kreditu

• mjenica – ovim instrumentom se osigurava naplata s računa sudionika u kreditu, stoga svi financijski sudionici (korisnik, jamac, sudužnik) potpisuju mjenicu

• zadužnica je isprava kojom korisnik kredita daje kreditnoj instituciji pravo da se naplati po svim dospjelim obvezama nastalim s osnove odobrenog kredita

• solidarni jamac – solidarno s korisnikom kredita odgovara za preuzete obveze po kreditu

• zalog na nekretninama – najčešće se uzima kao instrument osiguranja kod stambenih i hipotekarnih kredita.

Osim zasnivanja založnog prava na nekretnini postoji i mogućnost uzimanja fiducijarnog prava koje podrazumijeva da kreditna institucija na sebe prenosi pravo vlasništva na nekretnini koja je instrument osiguranja i to do konačne otplate kredita. Dakle osnovna razlika između zaloga na nekretnini i fiducije je u činjenici što se kod fiducije kreditna institucija upisuje kao vlasnik, a kod zaloga samo upisuje svoj zalog na nekretnini koji je vidljiv na zemljišnoknjižnom ulošku u dijelu „Teretovnica“.

Ovisno o vrsti proizvoda i kombinaciji ostalih instrumenata osiguranja traži se određeni omjer pokrivenosti kredita s vrijednosti nekretnine. Procjenu nekretnine radi za to ovlašteni procjenitelj. Kada se u općim uvjetima određenog kreditnog proizvoda navodi da je potreban omjer iznosa kredita i nekretnine npr. 1:1,30 to znači da procijenjena vrijednost nekretnine mora biti minimalno 30% veća od iznosa kredita (npr. za kredit od EUR 100.000, procijenjena vrijednost nekretnine treba iznositi minimalno EUR 130.000).

S obzirom na određene minimalne regulatorne kriterije prihvatljivosti nekretnina kao instrumenta osiguranja, korisno je prije zaključivanja kupoprodajnog ugovora čija se cijena planira platiti iz kredita te ukoliko se nekretnina koja se kupuje ujedno daje pod zalog, prethodno provjeriti s kreditnom institucijom da li je takva nekretnina prihvatljiva za zasnivanje založnog prava/kreditiranje. Najčešće se traži zasnivanje založnog prava prvog prvenstvenog reda, tj. da ne postoje na nekretnini prethodno upisani tereti drugih osoba ili aktivne plombe.

Još jedan od zahtjeva može biti i osiguranje nekretnine od požara i drugih osnovnih opasnosti, a takva polica se vinkulira u korist kreditne institucije do konačne otplate kredita.

Može se desiti da nakon provedene ovrhe na založnoj nekretnini i prodaje iste kreditna institucija ne uspije namiriti cjelokupan iznos dugovanja zbog niže kupoprodajne cijene, ali to ne znači da se time korisnik kredita oslobađa preostalog iznosa duga, osim ukoliko iz valjano argumentiranih razloga kreditna institucija donese poslovnu odluku o otpisu preostalog duga.

• zalog na depozitu – postoje krediti koji se odobravaju uz 100% zalog na depozitu, ali i u manjem postotku, što ovisi o vrsti kredita. Njihova ročnost u pravilu mora biti usklađena s ročnosti kredita i mogu poslužiti za potpuno podmirenje obveza po kreditu za koji su založeni.

• zalog na pokretninama – najčešće je ova vrsta zaloga vezana uz specifičnu namjenu proizvoda, npr. vozila se uzimaju pod zalog kod kredita za kupnju vozila, isto je i sa npr. plovilima

• zalog na udjelima u fondovima – fizička osoba koja ima udjele u fondovima za određene vrste proizvoda može ponuditi taj instrument osiguranja pod zalog. Ovisno o profilu rizičnosti određenog fonda kreditna institucija odlukom o proizvodu jasno definira zalog nad udjelima u kojim fondovima smatra prihvatljivima i pod kojim uvjetima

• police osiguranja – svaki potrošač ima pravo izbora osiguravajućeg društva:


- polica osiguranja života najčešće služi za osiguranje osobe u slučaju smrtnog slučaja ili u slučaju doživljenja. U slučaju nastanka prvog slučaja isplaćuje se naknada, odnosno u slučaju doživljenja sredstva koja su akumulirana do krajnjeg roka važenja police. Kada polica osiguranja života služi kao instrument osiguranja ista se vinkulira u korist kreditne institucije koja se u slučaju neplaćanja obveza po kreditu može naplatiti iz police.

- polica osiguranja od nesretnog slučaja, slično kao i polica života, je polica koja se vinkulira u korist kreditne institucije, a koju korisnik kredita ugovara kako bi se osigurao od nesretnog slučaja

- postoje još i druge vrste polica osiguranja, ali vezano za kreditno poslovanje izdvajamo još policu osiguranja od nesposobnosti vraćanja kredita (npr. otkaz ugovora o radu, bolovanja, iznenadna smrt…). Uvjete za svaku pojedinu policu propisuje osiguravajuća kuća stoga je uvijek važno dobro pročitat sve uvjete i postupak naplate u slučaju nastanka osiguranog događaja. Posebno je važno biti upoznat s koracima i rokovima koji vrijede u postupku naplate. Police osiguranja u slučaju otkaza ugovora o radu ili dužeg bolovanja najčešće pokrivaju rate kredita koje dospijevaju u vrijeme osiguranog događaja, dok u slučaju smrti polica pokriva nedospjeli iznos glavnice kredita.

 

• Ostali instrumenti osiguranja: ostali instrumenti mogu biti bankovne garancije kojima neka banka garantira za obveze po kreditu, korporativna jamstva kojima pravna osoba garantira za preuzete obveze po kreditu i dr.

Instrumenti osiguranja koje kreditna institucija primi od klijenta pohranjuje i čuva do konačne otplate kredita, a može ih aktivirati ukoliko korisnik kredita bude neuredan u otplati kredita i to redoslijedom koji kreditna institucija odluči.

Nakon otplate kredita i podmirenja svih dugovanja po kreditu, instrumenti osiguranja vraćaju se korisniku kredita.

 

Procjena vrijednosti nekretnine

Vrijednost nekretnine koja se daje kreditnoj instituciji pod zalog kao instrument osiguranja, utvrđuje se procjenom vrijednosti nekretnine. Procjenu vrši ovlašteni procjenitelj.
 
Kreditne institucije najčešće traže da procjena ne bude starija od 12 mjeseci, stoga ukoliko želite realizirati kredit uz zalog na nekretnini za koju već imate procjenu gotovu provjerite s kreditnom institucijom da li je ista i dalje prihvatljiva, ili je potrebna revizija iste/izrada nove procjene.

 

Provjera zemljišnoknjižnog stanja nekretnine

Radi vlastite sigurnosti, prije kupnje stana važno je provjeriti stanje nekretnine koju kupujete u zemljišnim knjigama. Ukoliko niste sami u mogućnosti napraviti tu provjeru možete zatražiti pomoć stručne osobe.

S obzirom da se radi o dugoročnoj investiciji čija je vrijednost značajna, jako je važno da se uvjerite kako nema upisanih zabilježbi koje bi mogle značajno povećati rizik vaše investicije i/ili umanjiti njezinu tržišnu vrijednost.

U zemljišnim knjigama moguća je provjera upisanih stvarnih prava na nekretnini i njihov prvenstveni red. Zemljišne knjige vode sudovi i one su javne knjige. S obzirom da se zemljišne knjige temelje na podacima iz katastra, ova dva tijela međusobno razmjenjuju sve relevantne informacije vezane za katastarske čestice.

Važno je za istaknuti da se redoslijed upisa stvarnih prava u zemljišne knjige određuje prema vremenu podnošenja prijedloga nadležnom sudu te da se primjenjuje načelo povjerenja u zemljišne knjige.

U zemljišnim knjigama se mogu pojaviti tri osnovne vrste upisa, a to su:


• Predbilježba – aktivna je do trenutka ispunjenja određenih uvjeta. Ako se ti uvjeti ispune onda predbilježba postaje uknjižba, a ukoliko se ne ispune ista se briše, npr. predbilježba novog vlasnika nekretnine nakon plaćanja ugovorenog dijela kupoprodajne cijene nekretnine. Nakon isplate pune kupoprodajne cijene mogu se steći uvjeti za provedbu uknjižbe vlasništva temeljem predbilježbe.
• Uknjižba – bez naknadnog opravdanja, uknjižbom se stječu/ograničavaju/prenose/ukidaju određena prava, npr. provedba promjene vlasnika nekretnine u zemljišnim knjigama temeljem kupoprodajnog ugovora
• Zabilježba – najčešće se u zabilježbama pojavljuju određena ograničenja vezana za raspolaganje nekretninom na koju se odnose, npr. pokretanja stečajnog postupka, upisano skrbništvo, spor u tijeku, zabrana otuđenja/terećenja nekretnine…

Postoji mogućnost za provjeru stanja nekretnine u zemljišnim knjigama putem Interneta, međutim sugerira se ipak odlazak na općinski sud i uvid u zemljišne knjige.

 

Od čega se sastoji izvadak iz zemljišne knjige – zemljišnoknjižni uložak?

Zemljišnoknjižni uložak sastoji se iz tri dijela:
 A Popisni list
• B Vlasnički list
• C Teretni list

Izvadak sadrži naziv općinskog suda, katastarske općine, broj zemljišnoknjižnog uloška/poduloška.

Popisni list (A) sadrži upis svih čestica i svih zemljišnoknjižnih tijela na jednoj katastarskoj čestici. Skreće se pažnja da može biti navedena i zabilježba koja se odnosi na tu nekretninu. Npr. može biti navedeno: „Objekt nema uporabnu dozvolu“, ili „Objekt nema građevinsku dozvolu“… U slučaju da se pojave ovakve zabilježbe dobro je provjeriti da li možda objekt ima te dozvole ali nisu evidentirane u zemljišnim knjigama te prije kupnje nekretnine možda tražiti sređivanje stanja u zemljišnim knjigama. Rizik bilo kakvih zabilježeni treba procijeniti da li je prihvatljiv i da li se treba regulirati prije kupnje nekretnine.

Vlasnički list (B) sadrži podatke o vlasnicima nekretnina koje su navedene u Popisnom listu (A) s podacima o istima i udjelom u vlasništvu. Npr. može pisati udio 1/1 što znači da je osoba navedena u vlasničkom listu jedini vlasnik nekretnine.

Teretni list (C) sadrži podatke o upisanim teretima s tzv. „Z“ brojevima, tj. brojevima i datumima upisanih zabilježbi tereta.
Tereti mogu biti raznih vrsta, od upisa založnog prava kreditne institucije, prava služnosti, otkupa, zabrane terećenja nekretnine… U svakom slučaju sve upisane terete važno je prethodno provjeriti, razumjeti rizik koji sa sobom nose i donijeti odluku da li tražiti njihovo brisanje prije kupnje nekretnine ili prihvatiti rizik koji nose.

 

Posjedovni list i izvadak iz katastra

Posjedovni list i izvadak iz katastra mogu se izvaditi u nadležnom katastru. Postoji mogućnost provjere podataka i putem Interneta.

Posjedovnim listom identificira se posjednik nekretnine i kojih katastarskih čestica posjednik. Posjednik bi trebao biti ujedno i vlasnik čestica koji je kao takav evidentiran i u zemljišnim knjigama, iako u praksi to nije uvijek tako i postoje neusklađenosti koje je poželjno uskladiti.

U kopiji katastarskog plana vidi se prostorna dispozicija katastarskih čestica/objekata koji su na njima izgrađeni.

 

Kreditna sposobnost

Prije zaključivanja ugovora o kreditu kreditna institucija je dužna procijeniti kreditnu sposobnost korisnika kredita na temelju primjerenih informacija koje zatraži i dobije od korisnika kredita ili uvidom u dostupne kreditne registre.

Svaka kreditna institucija ima svoja pravila na temelju kojih utvrđuje da li je osoba kreditno sposobna, tj. koliki maksimalan iznos rate/anuiteta može redovno otplaćivati iz plaće.

Prije odobrenja kredita, procjenjuje se:
• dužnikova kreditna sposobnost te
• kvaliteta, utrživost, raspoloživost i vrijednost instrumenta osiguranja.

Kreditne institucije određuju maksimalnu starosnu dob sudionika u kreditu na dan dospijeća posljednje rate kredita, stoga ročnost kredita može ovisiti o starosti sudionika.

Svaka osoba prije podnošenja zahtjeva za kredit trebala bi napraviti analizu vlastitih mogućnosti otplaćivanja rate/anuiteta kredita iz redovnih primanja. U sklopu te procjene treba voditi računa da se zadrži objektivnost u procjeni vlastitih mogućnosti, ali i sigurnosti izvora prihoda.

Ukoliko korisnik kredita samostalno ne ispunjava potrebne uvjete kreditne sposobnosti, istu može nadopuniti solidarnim dužnikom ili jamcem.

Solidarni dužnik i/ili jamac solidarno s korisnikom kredita odgovaraju za preuzete obveze kao sudionici u kreditu. U slučaju da korisnik kredita ne plati obveze po kreditu, kreditna institucija u svakom trenutku može pozvati na plaćanje solidarnog dužnika i/ili jamca.

Ako se kreditni dužnik i kreditna institucija nakon nastupa kašnjenja u otplati dugovanja ne dogovore o načinu daljnje otplate najduže u roku od dva mjeseca, kreditna institucija dužna je obavijestiti sudužnika, založnog dužnika i jamca o stanju duga i ostaviti im rok od 15 dana od dana slanja preporučenom pošiljkom obavijesti da tu obvezu podmire u novcu. To ne isključuje pravo kreditne institucije da pokrene postupak prisilne naplate u trenutku evidentiranja dospjelih, a neplaćenih potraživanja.

Za potrebe utvrđivanja kreditne sposobnosti najčešće kreditne institucije traže dokaz o primanjima i postojećim obvezama po kreditima ili drugim obustavama koji su vidljivi na platnim listama. Ovisno o tome gdje je korisnik kredita zaposlen, razlikuje se dokumentacija. Za popis potrebne dokumentacije treba konzultirati kreditnu instituciju.

 

HROK Izvješće

Od osnivanja Hrvatskog registra obveza po kreditu (HROK) prošlo je gotovo 9 godina. Iako je od osnivanja HROK-a prošlo već dosta vremena, još uvijek postoji određen broj građana koji tek kod realizacije kredita prvi put imaju priliku vidjeti svoje kreditno izvješće i uopće se upoznati sa sadržajem istoga.

Nerijetko se iznenade oni koji uvidom u svoje kreditno izvješće otkriju kako se kredit po kojem su jamac ili sudužnik neuredno otplaćuje, ili kada im se, kao neka sjena iz prošlosti, u kreditnom izvješću pojavi obveza po kreditu koji su otplatili, a po kojem su neredovito izmirivali obveze. Još kada zbog tog manjeg ili većeg "grijeha" iz prošlosti ne uspiju realizirati kredit u banci, počinju se otvarati brojna pitanja na koja traže odgovore:

• do kada će biti vidljiva neurednost po kreditu koji je otplaćen?
• kako se na mom izvješću vidi neurednost po kreditu po kojem sam jamac ili sudužnik?
• banka je napravila uz moju suglasnost upit u HROK, a na izvješću se nije pojavilo ime banke u kojoj imam kredit, kako je to moguće?
• smije li banka raditi upit u HROK, ako ja s time nisam suglasan?
• koristio sam prekoračenje po tekućem računu, zbog čega je ono vidljivo u HROK-u?
• jedna me banka odbila zbog neurednosti po kreditu, a u drugoj banci mi ta obveza nije predstavljala nikakvu prepreku za odobrenje kredita, kako je to moguće?

Odgovore na ova i brojna druga pitanja možete pronaći na službenim stranicama HROK-a, a mi donosimo kratki rezime.
Kreditno izvješće prikazuje novčane obveze klijenta, kao i urednost njihovog podmirivanja. U kreditnom izvješću nalaze se i podaci o instrumentima osiguranja, podaci o podnesenim zahtjevima za kreditnim izvješćem i podaci o zaposlenju (ukoliko dostupni). Svi podaci ažuriraju se jednom mjesečno.

U kreditnom izvješću ne prikazuju se stanja tekućih računa, oročenih depozita ili štednih računa, dok je korištenje prekoračenja po tekućem računu vidljivo u HROK-u jer predstavlja kreditnu obvezu.

Kreditno izvješće može se podnijeti:

• na osobni zahtjev potrošača
• na zahtjev korisnika Registra

Važno je napomenuti da se kreditno izvješće iz HROK-a ne može raditi bez prethodne pisane suglasnosti potrošača. Stoga, ukoliko tražite kredit, banka će vam prvo dati da potpišete suglasnost za izradu upita u HROK. Ukoliko niste suglasni da banka dobije uvid u vaše kreditno izvješće, takvu suglasnost možete uskratiti. Isto tako, možete uskratiti i prikaz određenih podataka, ali će kreditno izvješće sadržavati obavijest o provedenoj zabrani. Kod ovakvih odluka važno je imati na umu činjenicu da svaka kreditna institucija koja se koristi podacima iz HROK-a, uskraćivanje potpunog ili djelomičnog uvida u vaše kreditno izvješće ocjenjuje prema svojim internim procedurama, poslovnim i kreditnim politikama, tako da ovakva informacija možda može biti tretirana i kao negativna kod procjene kreditnog rizika.

Troškove izrade upita u HROK snosite sami ukoliko tražite izradu izvješća na vaš zahtjev radi osobne informiranosti, međutim ukoliko se upit izrađuje temeljem zahtjeva korisnika Registra (banke ili neke druge financijske institucije) radi procjene kreditnog rizika - u tom slučaju trošak snosi financijska institucija.

Podaci koji su sadržani u kreditnom izvješću na osobni zahtjev razlikuju se od podataka koji su sadržani u izvješću koji podnosi korisnik Registra. Naime u kreditnom izvješću na zahtjev korisnika nisu navedeni nazivi vjerovnika, niti  korisnika kojima se potrošač obraćao sa zahtjevom za odobrenje kredita ili drugom vrstom zahtjeva, dok su u kreditnom izvješću na osobni zahtjev takvi podaci vidljivi.

Sadržaj podataka iz HROK-a kreditne institucije tumače na različite načine u sklopu vlastitih procedura za procjenu kreditnog rizika, stoga se može desiti da određena neurednost po kreditu u jednoj banci bude tretirana kao razlog za odbijanje kredita, dok u drugoj banci ista ne predstavlja zapreku za odobrenje kredita.

Često puta u razgovoru s potrošačima pojavilo se pitanje kako je moguće da neurednost po kreditu u kojem je osoba sudužnik ili jamac postane prepreka u odobrenju kredita. Naime, jamstvo ili sudužništvo imaju tretman instrumenta osiguranja tražbine i ukoliko glavni dužnik ne bude u mogućnosti podmirivati svoju obvezu to će biti u obvezi napraviti jamac ili sudužnik. Stoga, ukoliko postoji neurednost u plaćanju glavnog dužnika vidljiva na vašem kreditnom izvješću (jer ste jamac ili sudužnik po tom kreditu), za pretpostaviti je da kreditna institucija takvu obvezu gleda kao na vašu potencijalnu obvezu. Stoga prije nego donesete odluku da budete nekom jamac ili sudužnik dobro razmislite da li ste spremni i što je najvažnije u mogućnosti sutra vračati preuzetu obvezu ukoliko osoba kojoj ste jamac ili sudužnik to ne bude u mogućnosti. Obzirom da ovakva odluka u budućnosti može ozbiljno ugroziti vašu financijsku poziciju, bez obzira da li vam je netko prijatelj, ili rodbina prije nego se odlučite nekome biti jamac ili sudužnik dobro razmislite.

Potrošače često puta zbunjuje i činjenica da su u kreditnom izvješću vidljive obveze po kreditima koje su otplatili. Naime, nakon otplate kredita isti je na izvješću vidljiv još četiri godine sa statusom zatvoren (što znači otplaćen), nakon čega se briše iz izvješća.

U procjeni kreditnog rizika sadržaj kreditnog izvješća iznimno je važan jer daje uvid u vašu kreditnu povijest i sadašnjost, stoga ukoliko planirate u banci realizirati kredit vaše kreditno izvješće zasigurno će imati važnu ulogu u donošenju odluke o odobrenju kredita.

Dokumentacija za odobrenje kredita

Dokumentacija koja je potrebna za obradu kreditnog zahtjeva najčešće je raspoloživa na web stranicama kreditne institucije.

Najčešće se potrebna dokumentacija razlikuje s obzirom na njezinu namjenu, stoga razlikujemo dokumentaciju za:

• utvrđivanje kreditne sposobnosti – potvrda o zaposlenju i primanjima
• namjenu kredita – dokazi za predloženu namjenu kredita
• instrumente osiguranja – dokumentacija vezana za predložene instrumente osiguranja (npr. procjena vrijednosti nekretnine, dokumentacija kojom se dokazuje legalitet nekretnine, zemljišnoknjižni uložak, police osiguranja, ugovor o depozitu…)
• korištenje kredita – dokumentacija koja treba biti raspoloživa prije korištenja kredita, npr. ugovor, instrumenti osiguranja, računi, pismo namjere druge banke…

Skreće se pažnja da kreditne institucije za određenu dokumentaciju imaju propisanu starost dokumenta u odnosu na datum podnošenja zahtjeva, stoga kako bi izbjegli zastarijevanje predane dokumentacije raspitajte se prethodno koliko koji dokument može biti star, ili prikupite potrebnu dokumentaciju u najkraćem roku.